Svojstva čistih tvari

Svojstva čistih tvari možemo podijeliti u  dvije skupine: na fizička i kemijska svojstva. Fizička svojstva čistih tvari očituju se pri njihovim fizičkim promjenama. Karakterističnim fizičkim svojstvima pripadaju:

-          Gustoća

-          Tvrdoća

-          Talište i vrelište

-          Kristalni oblik

-          Kalavost

-          Topljivost

-          Električna i toplinska vodiljivost

-          itd.

Fizička svojstva tvari, koja su ne ovisna o količini tvari su intenzivna svojstva: gustoća, talište, vrelište itd. Svojstva koja su razmjerna količini tvari nazivaju se ekstenzivnim svojstvima: volumen, masa, ukupna energija itd. Treba naglasiti kako su karakteristična svojstva karakteristične konstante čistih tvari uz točno određene vanjske uvjete i točno određeno agregatno stanje. Led, voda i vodena para imaju isti kemijski sastav, ali su im fizička svojstva različita.

Boju tvari možemo samo djelomično smatrati karakterističnim fizičkim svojstvom jer obično ovisi o stanju razdjeljena tvari. Boja postaje svjetlija s porastom razdjeljenja.

 

Slika 1. Različito obojani kemijski spojevi

Kemijska svojstva čistih tvari očituju se prilikom njihovih kemijskih promjena, tj. kada pri kemijskim reakcijama prelaze u druge tvari. Željezo ima kemijsko svojstvo da se otapa u kiselinama i da se na vlažnom zraku prevlači slojem rđe. Zlato tog svojstva nema, na zraku se ne mijenja ni u kiselinama (osim zlatotopke), njegovo je tipično kemijsko svojstvo da ne stupa u kemijsku reakciju sa zrakom i kiselinama.